Otok Lošinj

Otok Lošinj, smješten u Kvarnerskom zaljevu dio je najveće otočne skupine na Jadranu sastavljene od 36 otoka, otočića i hridi. Područije Grada Mali Lošinj obuhvaća južni dio otoka Cresa i skupinu manjih otoka: Susak, Unije, Ilovik, Vele i Male Srakane, te je sa svojih skoro 7.000 stanovnika najveći grad na otocima Jadrana.

Mali Lošinj

Mali Lošinj je najveće naselje na otoku, smješten je sa južne strane lošinjskog zaljeva, te je zahvaljujući tom položaju postao značajno pomorsko i trgovačko, a danas i turističko središte.

Počeci Malog Lošinja sežu u 12. stoljeće dok svoje „zlatno doba“ Lošinj doživljava tek u 19. stoljeću kada je, zahvaljujući moru i pomorstvu „Malo selo“ postalo pomorski gradić. Otkirvanjem zdravstvenih učinaka otočne klime, te nastajanjem nove privredne grane, turizma, otvorena je nova stranica u povijesti Lošinja.

Danas je Mali Lošinj jedana od glavnih turističkih destinacija na Jadranu, poznat u svim europskim turističkim krugovima o čemu svjedoče mnogobrojni vjerni gosti, te nagrade i priznanja raznih turističkih organizacija.

Veli Lošinj

Veli Lošinj smješten je na južnom dijelu otoka Lošinja, uz dvije susjedne uvale, u sjevernom podnožju brda Sveti Ivan. Visoke kuće, u prvom redu oko luke, te brojne raskošne vile s lijepim vrtovima, nekadašnjih kapetana, brodovlasnika i bogate gospode, glavne su značajke ovog lijepog gradića, koji je sa svojih 1000 stanovnika, drugo naselje po veličini na otoku.

U vrtovima Velog Lošinja i velološinjskom parku, ispred današnjeg liječilišta, a nekadašnje rezidencije nadvojvode Karla Stjepana, ima više od 200 botaničkih vrsta. U neposrednoj blizini Velog Lošinja smještena je mala ribarska lučica Rovenska, koja plijeni pažnju svojom prekrasnom plažom, ribarskim ugođajem, tradicijom ljudi koji su svoj život posvetili moru i izravnom dodiru s prirodom.

Nerezine

Nerezine, smještene podno brda Osoršćica, prvo su mjesto na koje nailazimo na otoku Lošinju. Mjesto se kroz povijest iz težačke i pastirske jezgre razvilo u ribarsko i pomorsko naselje s poznatim brodogradilištem za izradu drvenih brodova. Nerezine kao turističko naselje danas nude dva kampa, dva malena obiteljska hotela kao i velik broj privatnih apartmana, a restorani odličnu kuhinju što Nerezine čini omiljenim odredištem velikog broja posjetitelja koji znaju cijeniti miran odmor.

Klima, flora i fauna Lošinja

Još od privh istraživanja klime krajem 19. stoljeća Lošinj je poznat kao klimatsko lječilište bolesti dišnih puteva i alergija. Temperature su umjerene, vlažnost i tlak zraka stabilni, magla se bilježi svega četiri dana godišnje i ima puno sunca. Godišnja insolacija je 2600 sati (više od 216 sunčanih dana godišnje). Temperatura iznad 30°C je rijetka, a visoke borove šume i maestral čine ljetna popodneva ugodnim.

Srednja mjesečna temperatura mora

IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIGOD
t12.311.812.114.016.620.523.223.621.619.216.313.917.0

ºC, Mali Lošinj, 1981 - 94.

Mjesečne temperature zraka

IIIIIIIVVVIVIIVIIIIXXXIXIIGOD
avg12.311.812.114.016.620.523.223.621.619.216.313.917.0
max10.310.113.216.521.224.828.628.724.619.914.511.518.7
min5.75.07.410.214.317.620.821.118.014.510.17.412.7

ºC, Mali Lošinj, 1981 - 94.

Karakteristike Lošinjske mikroklime

  • Prosječna temperatura zraka u ljetnom periodu 23.5 ºC
  • Prosječna temperatura zraka u zimskom periodu 7.9 ºC
  • 2580 sunčanih sati godišnje
  • Vlažnost zraka između 62% - 73%
  • Tlak zraka između 1006 - 1014 hPa
  • Prosječno 4 maglovita dana u godini sa vidljivosti manjom od 1 Km
  • Prosječna jačina vjetra od 3 bofora
  • Maksimalna temperatura mora 23.6 ºC
  • Minimalna temperatura mora 11.8 ºC

Blaga klima odražava se na raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta koje obitavaju na Lošinju. U moru Lošinja obitava posljednja velika skupina dobrih dupina (tursiops truncatus) u sjevernom Jadranu, što ukazuje na izuzetnu čistoću mora. Značajno je također da na lošinjskoj otočnoj skupini nema zmija otrovnica iako ima neotrovnih zmija i guštera poput macaklina, guštera iz porodice gekona.

Na području cresko - lošinjskog arhipelaga registrirano je oko 1018 biljnih vrsta – od toga se 230 vrsta smatra ljekovitim biljem ! Među njima se posebno ističu i netipične biljne vrste za ove geografske širine kao što su limun, palma, agava, eukaliptus, magnolija, mirta...

Dijelovi prirodne baštine zaštićeni su kao park šume Čikat i Podjavori. Najpoznatiju, park šumu Čikat, zasadio je krajem XIX. st. Ambroz Haračić, profesor slavne lošinjske pomorske škole, a pomorci i kapetani donijeli su sa putovanja mnoge egzotične biljke koje danas možete vidjeti u lošinjskim vrtovima.